MILUNKA SAVIĆ
Heroj nije onaj koji ubije najviše neprijatelja
već onaj koji spase najviše života
Heroj nije onaj koji ubije najviše neprijatelja već onaj koji spase najviše života
Nastavite >Heroj nije onaj koji ubije najviše neprijatelja
već onaj koji spase najviše života
Srpski borci koji su kao živi leševi stigli do Krfa početkom 1916. godine su se u narednih nekoliko meseci, naočigled zapanjenih saveznika, preobrazili u vojnike spremne da krenu put svojih domova. Oporavljene i pregrupisane trupe upućene
su na Solunski front. Tu će mnogi od njih položiti svoje živote u naredne dve godine.
Plan generala Saraja
General Moris Saraj bio je komandant savezničkih snaga na Solunskom frontu. Novopristigle srpske trupe i promena situacije na ratištu dovele su do izmena njegove prvobitne strategije. U okviru nove postavke savezničkog napada srpskim
vojnicima namenjeno je izvođenje protivofanzive na levom krilu fronta. Srpske Prva i Treća armija, pod komandom vojvode Živojina Mišića i pukovnika Miloša Vasića, za zadatak su imale prodor duž pravca Gorničevo-Bitolj.
Junaštvo je Milunku Savić mnogo puta dovelo u životnu opasnost, ali je ona uvek uspevala da opstane, ostajući dosledna svojoj buntovnoj prirodi. Njena spremnost da se nesebično žrtvuje zarad dobrobiti svojih bližnjih i naroda kome je pripadala nije prošla nezapaženo. Brojne su bile situacije u kojima Milunki Savić počast odaju pripadnici visokog oficirskog kora savezničkih snaga.
Cela priča>Strah od ranjavanja Milunka imala je samo dok je krila svoj pravi identitet, plašeći se da će njena tajna biti otkrivena. Kada se to desilo strah je nestao. U Prvi svetski rat Milunka Savić ušla je kao rezervni kaplar, a iz njega je izašla višestruko ranjavana kao najodlikovanija žena ratnik u istoriji.
Cela priča >Nakon završetka Drugog svetskog rata Milunka odlazi u penziju. Novo doba i nova vlast nameću svoje heroje kao obavezno školsko gradivo. Solunci i njihovi podvizi bivaju sistemski sklonjeni u stranu a kolektivni zaborav polako počinje da
nagriza uspomene na Veliki rat.
Ratne godine i skromni dom na Voždovcu Drugi svetski rat Milunka je provela nastavljajući službu u Hipotekarnoj banci. Iako postoje priče o tome da je bila zatvorenik Banjičkog logora to nikada nije dokumentovano, niti je ona to igde
pominjala. Postoje svedočenja o tome da je pružala skrovište pripadnicima NOB-a, jedan takav dokument je verovatno u prvim posleratnim godinama pružao i određeni vid zaštite srpskoj heroini.